Indeks turističke razvijenosti (ITR) predstavlja važan analitički alat u oblikovanju turističkih i razvojnih politika te služi kao osnova za razvrstavanje jedinica lokalne samouprave u skupine turističke razvijenosti od I. do IV. Međutim, važeća metodologija njegova izračuna temelji se na parametrima i pristupu oblikovanima u bitno drukčijem razvojnome i tržišnom kontekstu od današnjega, što u praksi proizvodi niz ozbiljnih paradoksa te upućuje na potrebu hitne i stručne revizije. Riječ je o metodologiji koja u velikoj mjeri proizlazi iz parametara oblikovanih još u prošlom stoljeću, u vrijeme bitno drukčije strukture smještaja, turističke potražnje i odnosa turizma prema prostoru.
U međuvremenu su se dogodile duboke promjene u turističkom sustavu. Došlo je do snažne ekspanzije nekomercijalnog smještaja, izražene sezonalnosti, znatno većeg pritiska na prostor i komunalnu infrastrukturu, rasta ekološkog opterećenja te sve izraženijeg pitanja dugoročne održivosti lokalnih zajednica. Postojeći model ITR-a te pojave ne prepoznaje ili ih vrednuje površno, dok istodobno razvrstavanje u višu skupinu turističke razvijenosti ima izravne i vrlo konkretne fiskalne posljedice, budući da se na temelju ITR-a određuju okviri fiskalnog opterećenja vezanog uz obavljanje turističke djelatnosti, odnosno visina paušalnog poreza na dohodak.
Poseban problem metodologije ITR-a jest činjenica da se indeks povećava upravo onda kada lokalna zajednica demografski slabi. Na primjeru Grada Paga jasno je vidljivo kako pad broja stalnih stanovnika, uz istodobno visok i stabilan broj turista te vlasnika nekomercijalnog smještaja, rezultira višom razinom turističke razvijenosti prema ITR-u. Paradoksalno, što je manje stvarnog grada i stalnog života, a više sezonskih korisnika prostora, to je indeks viši. Takav rezultat potpuno je neovisan o stvarnom ekonomskom učinku turizma, kvaliteti turističke i komunalne infrastrukture te realnim mogućnostima lokalne zajednice. Posljedice takvog pristupa najizraženije pogađaju male iznajmljivače i domaćine koji, za razliku od velikih sustava, više ne mogu pratiti fiskalne i regulatorne zahtjeve nametnute logikom koja nema uporište u stvarnom stanju na terenu.
Dodatno, zastarjela metodologija ITR-a u potpunosti zanemaruje negativne učinke intenzivnog turizma na okoliš. Turizam je, osobito u prostorno ograničenim i ekološki osjetljivim područjima poput otoka, značajan izvor opterećenja okoliša kroz povećanu potrošnju vode i energije, rast količine otpada, opterećenje sustava odvodnje, prometne gužve te pritisak na obalni i morski ekosustav. Unatoč tome, ekološka komponenta uopće nije sadržana u izračunu ITR-a, iako bi upravo razina ekološkog opterećenja trebala biti jedan od ključnih korektivnih čimbenika turističke razvijenosti. Uvođenje dodatnog pokazatelja, poput indeksa turističkog opterećenja okoliša ili turističkog zagađenja, omogućilo bi realnije vrednovanje stvarnih troškova turizma koje danas u najvećoj mjeri snosi lokalna zajednica.
Nažalost, promjene koje se povremeno uvode u sustav svode se uglavnom na kozmetičke zahvate koji ne zahvaćaju temeljne probleme. Dok se zanemaruju strukturne slabosti, rast sive zone u turizmu i demografsko pražnjenje prostora, zadržava se metodologija ITR-a koja te procese ne samo da ne korigira, nego ih u određenoj mjeri i potiče. Odgovornost za takvo stanje snose političke strukture koje godinama balansiraju između kratkoročnih fiskalnih interesa i privida turističke uspješnosti, dok se dugoročna održivost lokalnih zajednica i prostora sustavno zanemaruje.
Na temelju isključivo priloženih tablica ITR-a za Grad Pag (2017.–2024.), evo stručne, numerički utemeljene analize, bez političkih ili emotivnih kvalifikacija.
1. Ključna konstanta: demografija stagnira, indeks ostaje visok
Broj stanovnika:
- 2017: 3.700
- 2024: 3.238
pad ~12,5 %
Površina: konstantna (≈122 km²)
Unatoč kontinuiranom demografskom padu, Pag u svim godinama ostaje u I. kategoriji turističke razvijenosti.To je prvi indikator strukturnog, a ne dinamičkog razloga visokog ITR-a.
2. Pokazatelj A – Broj postelja: ekstremno stabilan i ekstremno visok
Vrijednosti A (2017–2024):
- kreću se između 3,63 i 3,67
- praktički bez oscilacija, čak i u COVID godinama
To znači:- ukupni smještajni kapacitet nije reagirao na krize
- indeks je “zaključan” strukturom kapaciteta, a ne tržišnim kretanjima
Ovo je klasičan potpis:
velikog udjela nekomercijalnih i trajnih kapaciteta (vikendice, apartmani bez tržišne fleksibilnosti).
3. Pokazatelj F – Broj postelja po stanovniku: najjači “okidač” I. skupine
Vrijednosti F:
- 2017: 3,49
- 2020: 3,49
- 2021: 3,55
- 2022: 3,53
- 2023: 3,54
- 2024: 3,53
Nema pada – samo rast ili plato, i to unatoč:- padu stanovništva
- pandemiji
- oscilacijama u dolascima
Ovo je ključni dokaz da:
- Pag ne ulazi u I. skupinu zbog rasta,
- nego zbog disproporcije stanovnici : kapaciteti.
4. Hotelski pokazatelji (B i G) – trajno slabiji doprinos
B – Broj postelja u hotelima
- stalno oko 2,90 – 2,94
- znatno slabiji od ukupnog broja postelja (A)
G – Hotelske postelje po stanovniku
- oko 3,34 – 3,43
- bez jasnog uzlaznog trenda
Struktura smještaja:- nije hotelski orijentirana
- nema kvalitativne transformacije ponude
- rast ITR-a nije posljedica investicija u “teži” turizam
5. Noćenja (D i I): visoka razina, ali bez eskalacije
D – Broj noćenja
- stabilno visok (≈3,55–3,62)
- čak i u 2020.–2021. pad je ograničen
I – Noćenja po stanovniku
- raste s padom stanovništva
- 2017: 3,35
- 2024: 3,40
Matematički efekt:- manje stanovnika = veći indeks, čak i bez rasta noćenja
To je čista aritmetička inflacija indeksa.
6. Najslabija točka sustava: zaposlenost u UGT-u (E i J)
E – Broj zaposlenih u UGT djelatnosti
- 2017: 2,12
- 2021: 1,69
- 2024: 2,31
J – Udio zaposlenih u UGT-u
- 2017: 2,96
- 2024: 2,12
Ovo je presudno:- najslabiji i najnestabilniji segment
- ne prati “razvijenost” koju indeks sugerira
Drugim riječima:
Pag ima ITR I. kategorije, ali radnu i dohodovnu strukturu II–III kategorije.
7. Strukturni zaključak iz samih podataka (bez interpretacije)
Iz tablica je nedvojbeno vidljivo:
- ITR Grada Paga:
- ne raste zbog ekonomskog razvoja,
- nego zbog visoke gustoće smještaja u odnosu na stanovništvo.
- Najjači doprinos indeksu:
- A (ukupne postelje)
- F (postelje po stanovniku)
- H/I (turisti i noćenja po stanovniku)
- Najslabiji doprinos:
- zaposlenost
- hotelski segment
- strukturna transformacija turizma
Završna ocjena
Na temelju isključivo priloženih ITR tablica:
Grad Pag je primjer statistički visoko razvijene, ali ekonomski i strukturno neuravnotežene turističke destinacije.
ITR:
- ispravno mjeri intenzitet i pritisak
- ali ne reflektira stvarnu ekonomsku snagu turizma
Radivoj Pastorčić (Predsjednik UIAIS Grada Paga)
