Intervju - Zadarski tjednik

Na prekrasnom otoku Pagu susrećemo spoj tradicije i modernog turizma koji, unatoč svojim očitim prednostima, nerijetko postavlja izazove u očuvanju okoliša. Otok Pag, poznat po svojoj ljepoti, bogatoj kulturnoj baštini i izvanrednim prirodnim resursima, u posljednjem desetljeću doživio je pravi turistički procvat. No, s obzirom na porast broja posjetitelja, postavlja se pitanje kako uskladiti turizam i očuvanje bioraznolikosti.
Udruga iznajmljivača soba i apartmana Grada Paga prepoznala je potrebu da se odgovorno upravlja turizmom kako bi se sačuvala ljepota otoka i kako bi se osiguralo dugoročno održivije okruženje za buduće generacije. Budući da Udruga svojim djelovanjem svakodnevno podsjeća da turizam ne mora biti neprijatelj okoliša, već može biti partner u njegovu očuvanju, razgovarali smo s predsjednikom Udruge, Radivojem Pastorčićem o ciljevima, članstvu, možebitnim preprekama i načinima edukacije kako turista, tako i lokalnog stanovništva.

Stvaranje vrijednih turističkih ponuda

Kad je i s kojim ciljem osnovana Udruga iznajmljivača soba i apartmana Grada Paga?

- Udruga iznajmljivača soba i apartmana Grada Paga osnovana je 2009. u cilju promicanja, razvitka i unaprjeđenja turizma na području grada Paga, u smislu produljenja turističke sezone, poboljšanja uvjeta za boravak gostiju, poboljšanja i unaprjeđenja turističke ponude, podizanja razine sveukupne kvalitete usluga iznajmljivača te zaštite zajedničkih interesa članova u tom segmentu.
U dosadašnjem radu Udruga je ostvarila velike rezultate, osobito u stvaranju dviju vrijednih turističkih ponuda "Stalne izložbe solarstva" i "Galerije Bartola Kašića" koje su bile nezaobilazna ponuda turistima i posjetiteljima našeg grada te su bile izuzetno dobro posjećene uz vrlo pozitivne reakcije posjetitelja.
U realizaciji tih projekata, a pod vodstvom bivšeg predsjednika Mate Donadića, sudjelovao je veći broj građana svojim volontiranjem. Sredstva koje je Udruga prikupljala investiralo se najviše u uređenje do tada zapuštenog prvog magazina za sol u kojem se nalazi Izložba solarstva, kao i eksponate koji su bili neophodni za realizaciju obaju projekata, zatim za potrebe Galerije Bartola Kašića, rođenog Pažanina i pisca prve "Hrvatske gramatike". Prikupljena su sva njegova izdanja, od kojih je najvrjedniji prijevod Biblije na hrvatski jezik.
U lipnju ove godine dosadašnji, dugogodišnji predsjednik Mate Donadić dao je neopozivu ostavku. Razloga je bilo više, a glavni razlog je taj što je trpio neugodnosti, zatim zbog nepravde i neprepoznavanja dosadašnjeg rada kao nečeg vrijednog za zajednicu, ali i stalnih političkih pritisaka. Zbog straha da je Stalna izložba solarstva pod ugrozom jer Udruga nema mogućnosti napraviti korak u realizaciji Muzeja solarstva, kao najbolje rješenje za opstanak sklapa se ugovor o preuzimanju s Paškom solanom u kojem se Solana obvezuje da će izložbu unaprijediti i s vremenom dovesti do razine muzeja.

Rezigniranost i svojevrsna apatija

Koliko je članova? Na koji način vam se mogu pridružiti zainteresirani?

- Nažalost, sredina u kojoj živimo, usudio bih se reći, klonula je duhom, prisutna je rezigniranost i svojevrsna apatija. S vremenom se iz meni nepoznatih razloga članstvo osipalo. S obzirom na to da sam nedavno preuzeo Udrugu, prvi mi je zadatak ponovna animacija i okupljanje članstva. Trenutačno Udruga broji dvadesetak aktivnih članova. Većina onih koji se bave ovom osjetljivom gospodarskom granom izrazili su svoju potporu, ali su zahvalivši na pozivu da se pridruže Udruzi, odbili. Okolnosti u Pagu su specifične i za razumjeti je njihovu odluku, međutim vjerujem da će se to promijeniti i da će doći do većeg omasovljenja Udruge.
Mislim da je donekle ograničavajući faktor bila odredba u Statutu kojom član Udruge može biti samo osoba ili uži član obitelji osobe koja ima legalno rješenje o iznajmljivanju. Na skupštini Udruge koju planiramo krajem godine doći će do nekih izmjena i dopuna dosadašnjeg Statuta, vjerujem da ćemo tim putem omogućiti širi krug potencijalnih članova.
Novi, zainteresirani članovi mogu nam se obratiti putem naših mrežnih stranica uigradapaga.blogspot.com ili putem elektronske pošte iznajmljivacipag@gmail.com.

Utjecaji apartmanizacije i vikendizacije

Što biste izdvojili kao trenutno najveći izazov s kojim se iznajmljivači susreću?

- Kompleksno je to pitanje. Odgovore bismo mogli naći ozbiljnim multidisciplinarnim pristupom. Mislim da postoji više kategorija "iznajmljivača", ali i "turista", možda bih koristio prije termin "gost", ali to je osjetljiva i opsežna tema. Mislim da je jedan od problema i najvećih izazova nastao neadekvatnom pripremom otvaranja tržišta ulaskom u EU.

Prema podacima Turističke zajednice Grada Paga za 2022. je brojka od 6.622 komercijalnih kreveta u domaćinstvu, a njihov udio u cijeloj ponudi iznosi 29,6 % i nasuprot tome 10.383 kreveta u nekomercijalnim objektima čiji udio iznosi 46,5 %. Usporedimo li to s 2021. godinom, u kojoj je odnos bio 29,8 % naspram 45,3 %, vidljivo je da se samo u jednoj godini udio komercijalnih ležaja smanjio, dok se udio kreveta u nekomercijalnim objektima znatno povećava. Ove su brojke zabrinjavajuće.

Trendovi poput "apartmanizacije", ali prema brojkama i "vikendizacije", u konačnici imaju negativan utjecaj na održivi turizam. Prostori poput otoka naročito su osjetljivi zbog svoje prostorne limitiranosti. Povećanim rastom broja gostiju dolazimo i do veće kontaminacije prostora u više segmenata, ali i do problema održivosti lokalne infrastrukture i njenog financiranja. To su brojke koje upozoravaju i na tendenciju neravnomjerne raspodjele ekonomske koristi, a najugroženije je lokalno stanovništvo.

Dakle, pozitivni efekti turizma su svima poznati, no kako (masovni) turizam utječe na prirodne resurse i bioraznolikost?

- Ako su ti rezultati koje ostvarujemo zbilja tako dobri i dosežu uzlazne trendove barem po statistikama, onda je krajnje vrijeme da se adekvatno pripremimo i za drugačije okolnosti. Prisutni trend prekomjerne urbanizacije negativno utječe i ugrožava ono najvrjednije što imamo, a to je još uvijek relativno nezagađena i netaknuta priroda sa svojom bogatom bioraznolikošću. Moramo pokušati zadržati taj potencijal jer njime možemo biti konkurentni na ovom osjetljivom tržištu. Jedan od najvećih izazova bit će održavanje ravnoteže između ekonomske koristi i zaštite okoliša, pa i kulturne autentičnosti lokalnih zajednica.

Promjene - od vrha do dna

Imate li ideju kako spriječiti ili barem ublažiti ugrožavanje prirode?

- Bit će to velik izazov jer nismo ravnomjerno razvili sve potencijale koje imamo. Rasterećenje obale i otoka bilo bi neophodno. Neke rigorozne mjere podložne su političkim kompromisima, a time i neizvjesne, ali bez njih ne možemo provesti metodu - bolje spriječiti nego liječiti. Mislim da će nam je u tome potrebna smjelost, ali i više savjesnog i odgovornog odnosa od vrha do dna "hranidbenog lanca".

Koje su najbolje prakse za educiranje turista o važnosti očuvanja okoliša tijekom njihovog boravka u destinaciji?

- Mogu govoriti iz vlastitog iskustva osobe čija se obitelj još 70-tih godina prošlog stoljeća počela baviti privatnim smještajem, ali i kao osoba koji je velik dio života provela kao turistički djelatnik. Neposredni kontakt i informiranje pokazalo se najučinkovitijim, ali to je ujedno i najteži oblik. S obzirom na zakonske odredbe isticanja cjenika u objektima koji se bave iznajmljivanjem. moguće je potaknuti stanodavce na izradu panoa sa servisnim informacijama, cjenikom i sl.
Zatim, treba iskoristiti nove tehnologije i to je prostor gdje možemo napraviti više, isto tako vrijedan su doprinos i turističke zajednice s tiskanim promotivnim materijalima i ostalom logistikom.

Čovjek nije vladar prirode

Na društvenim mrežama spomenuli ste Plemenitu perisku i postavljanje informativnih tabla, kao i podjelu letaka. Što je cilj? Imate li još nešto u planu?

- Želja nam je doprinijeti u tom segmentu koliko budemo u mogućnosti i koliko nam sredstva s kojima budemo raspolagali budu omogućavala. Mislim da je sada pravo vrijeme da napravimo plan i program kako bismo spremnije ušli u izazove nove turističke sezone. Planova ima mnogo, definirat ćemo prioritete i sagledati mogućnosti. Uvidjeli smo i potrebu postavljanja informativnih tabla na mjestima, staništima na kojima se povećao broj jedinki kornjače Čančare (Testudo hermanni). Te predjele često presijecaju makadamske ceste kojima voze kamperi i terenci te ostala vozila, a svjedok sam učestalih stradanja tih zakonom zaštićenih životinja. Mislim da će nam suradnja koja je već počela s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije Natura Jaderom pomoći. Uz navedeno, želimo naći rješenja za divlja odlagališta otpada, prvenstveno ona uz biciklističke staze koja pružaju sramotnu sliku destinacije i ona koja kontaminiraju svojom blizinom morske ili vodene površine. Nastojat ćemo za realizaciju naših programa uspostaviti i bolju suradnju s turističkom zajednicom i gradskom upravom te ostalim udrugama i gospodarskim subjektima.

Planirate li radionice s djecom i mladima kako biste generalno povećali veću ekološku svijest?

- Naravno, rad s mladima jedan je od najvažnijih segmenata u osvještavanju potrebe za većom odgovornosti prema okolišu. Potrebno je razvijati svijest o tome da čovjek nije moćni vladar prirode, već njen sastavni dio koji ima sposobnost misliti, a time ima veliku obvezu i odgovornost kvalitetnog rasuđivanja i djelovanja u očuvanju života i prirode.

Dugoročno planiranje i angažman

Koje su najčešće posljedice neodgovornog ponašanja turista na okoliš i kako se može promicati održivi turizam?
- Odgovornost ili neodgovornost je dio pojedinca i kulturne zajednice iz koje dolazi. Često je slučaj da na godišnjem odmoru gost odmara i zanemari neke ustaljene norme. U okviru privatnog smještaja propusti padaju na teret iznajmljivačima.
Ono što se događa u okolišu, osobito na nedostupnim plažama i nepristupačnim terenima, problem je otpada na koji smo ukazali, ali se nismo usuglasili oko rješavanja tog problema s nadležnima. Ostaje nam uobičajena praksa da na početku i kraju turističke sezone Udruga organizira čišćenje takvih mjesta, a da paralelno s tim radimo na iznalaženju kvalitetnijih i učinkovitijih načina rješavanja tog problema.
Promicanje održivog turizma prije svega traži jasnu viziju temeljenu na realnoj analizi svih pozitivnih i negativnih utjecaja pri stvaranju strategije upravljanja lokalnom destinacijom te odgovoran pristup u saniranju negativnih učinaka turizma.
Održivi turizam zahtijeva dugoročno planiranje i angažiranje svih relevantnih aktera kako bi se postigao uravnoteženi razvoj destinacije. Iznalaženje strategije prelazi kompetencije Udruge. Mi smo tu da damo svoj doprinos u tom neizbježnom procesu koji ima za cilj omogućiti turizmu da doprinese prosperitetu zajednice, a istovremeno sačuva prirodno i kulturno nasljeđe za buduće generacije.

Piše: Doris Babić