Prezentaciju sa predavanja autora Neda Pinezića sa predavanja "Iznajmljivanje smještaja u domaćinstvu - kako dalje?" možete preuzeti u PDF formatu na ovoj poveznici:
https://drive.google.com/file/d/1Me75H6acBrX_IiodYXKBGsnPVqQAXwR_/view?usp=sharing
Službene stranice
Prezentaciju sa predavanja autora Neda Pinezića sa predavanja "Iznajmljivanje smještaja u domaćinstvu - kako dalje?" možete preuzeti u PDF formatu na ovoj poveznici:
https://drive.google.com/file/d/1Me75H6acBrX_IiodYXKBGsnPVqQAXwR_/view?usp=sharing
U petak, 15. studenoga, u Kneževom dvoru u Pagu održano je edukativno predavanje pod nazivom "Iznajmljivanje smještaja u domaćinstvu - kako dalje?", u organizaciji Turističke zajednice Grada Paga i Turističke zajednice Općine Povljana.
Stručni predavač Nedo Pinezić predstavio je ključne promjene u zakonodavstvu i naglasio važnost smještaja u domaćinstvu za turizam otoka Paga.
Glavne teme predavanja:
Prag rentabilnosti i formiranje cijena
Novine u zakonima o porezima i turizmu
Modeli poslovanja i prijenos upravljačkih prava
Sudionici su imali priliku saznati više o poslovnim mogućnostima u sustavu paušalnog poreza na dohodak te opcijama dugoročnog najma i sklapanja ugovora s turističkim agencijama. Poseban naglasak stavljen je na razlike između poreznih rezidenata i nerezidenata te značaj prebivališta u kontekstu slobode kretanja unutar EU i EEP.
Zaključeno je da, unatoč izazovima, iznajmljivači trebaju biti informirani i proaktivni, a lokalna zajednica zajednički raditi na zaštiti stečenih prava i prilagodbi novim uvjetima.
Predavanje je potvrdilo važnost edukacije i suradnje u osiguravanju održivog razvoja turizma na otoku Pagu.
Teksti i itvor:
Povećanje poreza na dohodak: Nerealne projekcije, udar na domicilne iznajmljivače i demografsku strukturu otoka Paga
Najava enormnog povećanja poreza na dohodak ne samo da je plod nerealnih projekcija i manjkavih analiza, već predstavlja i ozbiljan udar na domicilne iznajmljivače koji cijelu godinu borave na otoku Pagu (Vjerujem da navedeno vrijedi i za druge slične destinacije). Ovaj radikalan porezni namet nije samo financijski teret za ove ljude, već nosi i dalekosežne posljedice na njihovu kupovnu moć, održivost lokalne ekonomije i, u konačnici, na ionako negativnu demografsku strukturu otoka.
Veliki dio iznajmljivača na otoku Pagu živi na ovom otoku cijele godine. Njihova egzistencija ne ovisi samo o nekoliko ljetnih mjeseci, već i o tome kako uspijevaju prebroditi dugu zimu, kada su turistički prihodi minimalni, a troškovi života i održavanja imovine neprestano rastu. Povećanje poreza izravno pogađa njihove osnovne prihode, smanjuje kupovnu moć te značajno otežava svakodnevni život na otoku, gdje su ionako ograničene prilike za dodatni prihod tijekom ostatka godine.
Ovaj porezni udar brutalno smanjuje kupovnu moć domicilnih stanovnika. Ljudi koji žive na otoku Pagu oslanjaju se na turizam kao na glavni izvor prihoda, a njihovi prihodi, iako sezonski, omogućuju im održavanje donekle pristojnog životnog standarda tijekom cijele godine. Smanjenje kupovne moći ne utječe samo na pojedinačna kućanstva, već ima domino efekt na cijelu lokalnu ekonomiju. Manje novca u džepovima lokalnog stanovništva znači i manje potrošnje na lokalne proizvode, usluge i infrastrukturu, što će dodatno oslabjeti ionako ranjivu otočnu ekonomiju.
Otok Pag, kao i mnogi drugi otoci u Hrvatskoj, već se suočava s negativnim demografskim trendovima – iseljavanje mladih, starenje stanovništva i smanjenje broja stanovnika. Ovako drakonski porezni udar dodatno će pogoršati demografsku situaciju. Mladi ljudi i obitelji, suočeni s rastućim nametima, jednostavno neće vidjeti budućnost na otoku. Porezi ovakvih razmjera tjeraju ih da napuste otok u potrazi za boljim prilikama na kopnu ili u inozemstvu, gdje su porezni uvjeti i poslovne mogućnosti povoljniji.
Ovaj porezni udar djeluje kao katalizator za iseljavanje – dok bi turizam trebao biti poluga za održavanje i revitalizaciju otočne populacije, ovakva porezna politika čini upravo suprotno. Umjesto da se stvori okruženje u kojem će mladi ljudi vidjeti budućnost u obiteljskim iznajmljivačkim poslovima, vlada ih svojim odlukama gura prema napuštanju otoka.
Negativan utjecaj ovakve politike neće se zaustaviti samo na demografiji ili kupovnoj moći. Dugoročno, ovako visoki porezi mogli bi ugroziti održivost cijelog turističkog sektora na otoku Pagu. Mali iznajmljivači, koji su okosnica otočnog turizma, bit će prisiljeni ili napustiti tržište ili drastično smanjiti svoje kapacitete, što će dovesti do smanjenja turističke ponude, a time i do smanjenja broja turista. Manje turista znači manje prihoda za cijelu zajednicu – od restorana, trgovina i uslužnih djelatnosti, pa sve do lokalnih obrtnika i proizvođača.
Ovaj scenarij ima potencijal dovesti do spirale ekonomskog pada, umjesto održivog turizma mogli bi postati još jedan simbol zapuštenih hrvatskih otoka koji se bore s depopulacijom i ekonomskom stagnacijom.
Odluka o povećanju poreza na dohodak pokazuje da su donositelji odluka potpuno odvojeni od stvarnosti s kojom se suočavaju domicilni iznajmljivači na otoku. Bez dubinske analize specifičnosti lokalnog života, sezonalnosti prihoda i demografskih izazova, donosi se politika koja ne samo da otežava život otočanima, već dugoročno ugrožava održivost cijelog otočnog ekosustava.
Povećanje poreza možda privremeno puni državnu blagajnu, ali dugoročne posljedice na kupovnu moć, demografsku strukturu i održivost turističkog sektora mogle bi biti katastrofalne. Umjesto da se lokalnim iznajmljivačima pruži podrška i poticaji, suočavaju se s porezima koji će ih natjerati ili u sivu ekonomiju ili na potpuno napuštanje posla.
Ova porezna politika, osim što je nepravedna, nepromišljena i štetna, ignorira i stvarnost života na otoku. Najavljeni porezni namet ugrožavanja egzistenciju domicilnih iznajmljivača, smanjuju kupovnu moć i dodatno pogoršavaju već negativne demografske trendove. Vrijeme je da vlasti preispitaju ovu odluku i počnu donositi one koje će podržati, a ne uništiti otočnu zajednicu.
Radivoj Pastorčić
Predsjednik
Nedavno smo postavili prve znakove koji upozoravaju na prisutnost manjih životinja na cesti. Svjesni smo činjenice da sami znakovi neće u potpunosti riješiti problem učestalih stradanja kornjača, ježeva, zmija i drugih životinja koje prelaze cestu, ali vjerujemo kako će učestalost ovih znakova pomalo ući u svijest vozača i time ukazati na potrebu opreza i izbjegavanja ugrožavanja ovih životinja.
Akciju ćemo nastaviti i početkom sljedeće godine a u planu je postavljanje i nekoliko informativnih panoa za ugroženu vrstu plemenite periske (Pina nobilis).